Na OPG-u Zlatana Kljakovića Gašpića berba trešanja i jagoda je u punom jeku
"Utovari još 30 gajbi i vozi!", upućuje radnike u svom voćnjaku Zlatan Kljaković Gašpić, diplomirani inženjer agronomije i vlasnik OPG-a Trešnja. Na njegovom imanju u Majkovcu, naselju u sastavu Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji berba trešanja i jagoda je u punom jeku. Već drugu godinu mraz mu zadaje velike probleme, no ne predaje se.

"Prve tri noći, 7. , 8. i 9. travnja grijali smo ih lovcem na mraz i bili smo uspješni. A onda je 14. i 15. travnja ponovno došao mraz, a nama se lovac pokvario pa smo morali stati na sat vremena pa je nastala šteta. Najviše su nastradale rane sorte jer su bile u punoj cvatnji", objašnjava Kljaković. Proljeće je bilo hladno i kišovito pa su trešnje s dozrijevanjem kasnile dvadesetak dana.

Europa bez trešanja

"Vrijeme se srećom normaliziralo, ljeto će biti toplo. Važno je da noćne temperature nisu ispod 12 stupnjeva Celzijusa jer onda trešnje imaju normalan metabolizam i pravilno dozrijevaju. Vjerujem da će povoljno vrijeme ubrzati dozrijevanje i da ćemo s berbom završiti oko pet, šest dana od očekivanog termina", veli zagrebački voćar. Kao stručnjak i profesionalac koji se poljoprivredom bavi već više od 40 godina, štete od mraza ne uzima k srcu. Svoje usjeve osigurao je kod Croatia osiguranja pa očekuje skoru isplatu.

"Godina je loša za trešnje u čitavoj Europi. U Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Grčkoj te na cijelom Balkanu trešnji ove godine uopće nema. Nema ih ni u Italiji sve do Padove, sibirska anticiklona nije otišla toliko južno. Španjolska je isto pošteđena, a drugdje nisu stradale samo trešnje već i drugo voće, naročito koštičavo poput marelica i šljiva", upućuje nas agronom u lošu situaciju.

Štete su i u njegovom voćnjaku velike, ali ima i uroda. OPG Trešnja pokrenuo je 1988. Danas, tridesetak godina kasnije na 3,2 hektara uzgaja oko 7.600 stabala trešanja, ima i 2.500 kvadrata pod jagodama u vanjskom uzgoju, a na 0,25 hektara proizvodi sadnice trešanja, višanja, marelica, šljiva, jabuka, kruški, dunja te jagoda koje prodaje onima koji se žele okušati u voćarstvu. Prodaja sadnica lani je stala u vrijeme lockdowna, no srećom pad nije dugo trajalo.

"Ljudi su bili u strahu od nepoznatog virusa, no već u sezoni trešanja on je malo popustio pa nismo imali problema s plasmanom. problem nam je zadao, kao i ove godine mraz", kaže Kljaković te dodaje kako je od posljednjih 12 godina njih čak sedam bilo mraznih. Njegove marelice koje, kaže, uzgaja iz gušta u tih su 12 godina rodile samo jednom, 2019. Rani mraz ih je uništio čak 11 puta.

Ima još nade

"Mrazevi prave stopostotnu štetu pa smo 2013. nabavili lovca na mraz i tako spašavamo urod. Efikasan je, ali ako se dogodi kvar na stroju, na što ne možemo utjecati, onda nastaju štete", objašnjava. Sredstva iz mjera i EU fondova do sad nije koristio, no lani se u runu prijavio na sredstva za izgradnju agroturističkog objekta, no još uvijek čeka povrtnu informaciju.

"Želimo napraviti prekrasan dvorac od hrastovine od 98 kvadrata na kat u prigorskom štihu, no malo su spori u Agenciji za plaćanje", govori Kljaković koji je i sam u APPRRR radio do svoje mirovine. Ima troje djece, kći i dva sina. Stariji sin i sam je pošao očevim stopama i danas radi u rasadniku Zrinjevca, dok je mlađi izabrao svećenički poziv: Zlatan se veseli što u mirovinu uskoro odlazi i njegova supruga pa će mu se, kaže, pridružiti na imanju u kojem ona ima voj prekrasan vrt. Važan član obitelji je i pas Pišta na kojeg je veoma ponosan.

"Pišta je mađarski kuvas i ne može ga kupiti onaj tko nije Mađar. Dobio sam ga na dar od prijatelja Mađara i zaista je posebna životinja", kaže Zlatan. Hrvatsku u budućnost, on vidi kao uspješnu voćarsku zemlju,

"Vrijedni, stručnih i upornih Hrvata, hvala Bogu, još uvijek ima, no trebat će nam još nekoliko desetljeća da se riješimo birokratskog mentaliteta i rudimenta socijalističkog načina razmišljanja u kojem bi svatko uzimao i dijelio, bez da zarađuje. Kad se hrvatska birokracija probudi i kad shvati da je ona u službi naroda, a ne obratno, stvari će krenuti na bolje", smatra Kljaković. Za sebe kaže da živi ugodan i zadovoljan život s puno rada što je, veli, ključ svakog uspjeha.

"Hrvati, glavu gore i dršte' se. Pobijedit ćemo. I u nogometu i u ostalim stvarima", poručuje za kraj.