Ova stručna tema i prezentacija održana je 04. Ožujka 2016. na XI Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem u Belom Manastiru.

Sažetak

Tijekom ljeta i jeseni 2014. te zime 2015. godine neuobičajeno uporno kišno vrijeme prouzročilo je štete u nasadima trešanja u kontinentalnim krajevima Hrvatske. Štete su nastale u nasadima sađenima na težim nepropusnim tlima. Stabla trešanja su propala zbog asfiksije korijena voćaka što se zamijetilo tek u proljetnim mjesecima 2015. godine. Obilne kiše natopile su tlo te je voda istisnula zrak iz tla. U nedostatku kisika korijen je odumro i strulio. Mnoge voćke trešanja su imale djelomičnu štetu na korijenju. Nastavile su vegetirati ali bez mogućnosti da obnove korijenov sustav. Na odumrlo i oštećeno korijenje naselile su se fitoftora, armilaria i druge bolesti što je spriječilo oporavak stradalih voćaka i ubrzalo njihovo propadanje. U nadzemnom dijelu na oštećenim voćkama odumirali su dijelovi krošnje, naseljavali su se potkornjaci. Takve je voćke trebalo iskrčiti.

Dijelovi, pa i čitavi nasadi trešanja propali su na ravnim ali i na nagnutim položajima. U umjerenim godinama trešnje na težim tlima dobro rastu i razvijaju se. Tijekom svake sljedeće vegetacije korijenov sustav mladih voćaka razvija se nesmetano i sve dublje prodire u tlo. Kada se dogodi ovakav dugoročni klimatski poremećaj, koji je ovom prilikom trajao kroz tri iznimno kišna godišnja doba, proljeće, ljeto i jesen korijenov sustav trešanja prvo strada u dubljim slojevima tla natopljenim vodom, a nakon toga strada i u plićim slojevima.

Kako tu pojavu možemo spriječiti?
Kod pripreme površina za podizanje nasada trešanja uz uobičajenu meliorativnu gnojidbu i možebitno potrebnu kalcifikaciju tla treba tlo naoravati od sredine budućeg međureda prema sredini budućeg reda voćaka. U redovima lijevo i desno dobiti ćemo naore odnosno grebene. Voćke ćemo saditi na tako dobivenim izdignutim grebenima. U sredini međuredova dobit ćemo razore koji trebaju biti što niži u odnosu na vrhove redova na kojima ćemo posaditi sadnice trešanja. U sredini međuredova dobivamo kanale koji će izvlačiti višak površinskih vode.

Na taj način spuštamo razinu stagniranja viška vode u odnosu na korijenov sustav trešanja. Ako nema mogućnosti da se u sredini međuredova dobije prirodni pad kanala potrebno je okomito na kanale provući drenove s nagibom od 3% koji će izvući višak vode.

Drenovi moraju biti široki najmanje dvadeset i pet centimetara i duboki do pedeset centimetara. Pad drenova treba biti približno 0,3 %. U drenove se najprije polaže drenažni šljunak kalibra od dva-tri do osam centimetara u sloju od pet do sedam centimetara. Na taj sloj drenažnog šljunka postavljaju se perforirane PVC drenažne cijevi promjera pet do osam centimetara. PVC drenažne cijevi mogu se omotati geotekstilom koji sprječava čepljenje cijevi muljem. Drenovi se zatrpaju do vrha drenažnim šljunkom tako da na površini bude viška šljunka. Višak nasutog drenažnog šljunka sam se slegne nakon nekog vremena do razizemlja okolnog tla.

Da ne bi došlo do štetne erozije tla u voćnjaku trešanja drenove treba svesti u kanale ili, gdje je potrebno, u drenažne kanale kako bi se preko njih mogli kretati poljoprivredni strojevi.

Drenažni kanali moraju biti široki pedeset do šezdeset centimetara i duboki šezdeset centimetara. U njih se polaže drenažni šljunak kalibra pet do dvanaest centimetara i perforirana PVC drenažna cijev promjera deset ili više centimetara. Rubovi drenažnog kanala moraju biti ukošeni.

Gdje je moguće iste mjere u pripremi tla za nado sadnju trešanja mogu se primijeniti i u dijelovima stradalih nasada trešanja.

Ako u postojećem nasadu trešanja imate probleme sa stagniranjem površinske vode jer je teren ravan i nema pada kako bi voda slobodno otekla, a kao posljedicu imate kržljanje ili propadanje voćaka trešanja, pomoći će sljedeća mjera.

Na udaljenosti od šezdeset centimetara od debla voćke s jedne strane po dužini reda voćaka odorite što dublju brazdu jednobrazdnim plugom. Odoranu zemlju treba povući prema sredini međureda i poravnati je. Tako dobivene grube kanale treba štihačama i lopatama oblikovati u kanale sa pokosom. Funkcija kanala je da prikupe površinsku vodu dok još pada kiša ili se otapa snijeg, tako da veći dio vode tlo ne upije nego da odmah višak vode oteče iz voćnjaka.

Odvodnjavamo površinske vode prije nego ih tlo upije.
Žile koje vire iz tla treba dezinficiranim škarama prerezati u tlu jer će se inače osušiti ili smrznuti. Ako se to ne napravi odumrli korijen koji viri van zemlje će truliti. Tu se naseljavaju bolesti koje mogu doprijeti do zdravog korijena koji je u tlu, pa se propadanje zdravog korijena može nastaviti i u tlu. Okomito na kanale treba provući drenove s blagim padom kako bi izvlačili vodu iz kanala.

Ako dobro i stručno gnojite tlo u nasadu trešanja, znate da podloga voćaka odgovara pH faktoru tla, da je pH faktor tla povoljan a voćke imaju slabi porast i kržljaju, vrijeme je za alarm. Tada morate znati da je uzrok štete na vašem nasadu trešanja stagniranje površinskih voda u sloju tla u kojem se nalazi korijenov sustav trešanja.

Voda ne mora vidljivo stagnirati na površini tla. Voda je u tlu, što vi ne vidite i korijen se upravo davi jer mu nije dostupan kisik. Morate žurno intervenirati i izvući višak vode iz tla inače će doći do asfiksije korijena. Što je podloga trešanja na kojoj su cijepljene sorte trešanja bujnija to je otpornija na asfiksiju korijena,

Korijen trešanja može izdržati višak vode u tlu najviše do dvanaest dana. Nakon toga nastupa asfiksija korijenovog sustava trešanja i nepopravljive štete.

Podloga Gisela 5 je najosjetljivija na asfiksiju korijena. Ta se podloga većinom nije dokazala u Hrvatskoj jer je većinom posađena na težim i teškim tlima koja joj ne odgovaraju. Teža i teška tla prevladavaju u Hrvatskoj, ali imamo i mikroregija gdje imamo za trešnju boljih tala, laganija, prozračna, obično aluvijalna pjeskovita tla. Bolje podloge su Gisela 6, pogotovo Gisela 12, Colt te podloge razne bujnosti iz selekcije MaXMa. Posebno se izdvaja podloga MaXMa 60. Osim što je vrlo otporna na asfiksiju korijena na njoj plodovi trešanja u zriobi vrlo malo ili uopće ne pucaju (CRACKING) od većih i dugotrajnih kiša. Važan je odabir podloga prije sadnje jer ćemo time umanjiti ili izbječi štete od asfiksije korijenovog sustava i pucanje plodova trešanja u berbi.

Da bi izbjegli štete na nasadima trešanja zbog stagniranja vode u površinskim slojevima tla posađenim na teškim i nepropusnim tlima, svejedno da li na ravnim ili nagnutim položajima, treba u pripremi površina za sadnju trešanja primijeniti meliorativne mjere odvodnje viška površinskih voda. Također treba odabrati podloge otpornije na asfiksiju korijena i pucanje plodova trešanja.

Ključne riječi: korijenov sustav, višak vode u tlu, asfiksija korijena trešanja, naori, drenaže i kanali, cracking