Pokojni prof. dr. sc. Miljković je govorio: Bolje ikako rezana voćka, nego nikako. Kod rezidbe svih voćnih vrsta je osnovno da se otklone stare izrođene grane te grane koje uguščuju krošnju. To su grane koje rastu unazad prema centru krošnje, okomito u zrak i prema tlu. Ovaj tjedan biti će bez kiše. U utorak, srijedu, četvrtak i moguće petak biti će mraza po noći i posebno pred jutro. Voćnjak se može dimiti raznim gorivim materijalima. Manje voćke se mogu u ponedjeljak popodne ili predvečer omotati PVC folijom-najlonom. Treba ga ostaviti do petka ujutro. Tada ga treba skinuti. Omotajte marelice, šljive i višnje koje su počele cvjetati ili se spremaju cvjetati.
Obavite zaštitu voćaka s nekim od bakrenih zaštitnih sredstava (npr. Neoram, Nordox, Cupra blau itd). Svakako dodajte u prskanje nekih od omekšivača (npr. Fito film). Voćke koje su procvjetale nemojte prskati. Zakasnili ste i samo ćete napraviti štetu. Da se to ispraviti u sljedećoj zaštiti koja će uslijediti vrlo brzo, sljedeći tjedan. Ako u zimi niste pognojili svoj voćnjak s N:P:K (dušik, fosfor, kalij) gnojivima formulacije 0:20:30, 7:20:30, 10:20:30 ili 7:14:21 možete sada pognojiti s tzv. “3 petnaestice”, N:P:K formulacije 15:15:15 koji se brzo aktivira u tlu.
Dobro je mineralno gnojivo plitko unijeti u tlo motikom, grabljama ili frezom tek toliko da je 2 do 3 cm u tlu. Bitno je da gnojivo nije na površini tla. Ili će ga u tlo unijeti jača kiša. Istodobno pognojite tlo s organskim gnojivom, kravlje-konjskim peletiranim gnojivom proizvođača Stalatico ili Ilsa. Po voćki dodajete gnojivo ovisno o veličini voćke. Organskog gnojiva možete dodati do 1 kg oko manjih voćaka, a do 5 kg oko večih voćaka. Nikako ne koristite peletirani kokošji gnoj. Možete spaliti korijen svojih voćaka. Manje voćke pognojite s 20 do 30 dkg N:P:K po voćki, veće s do 2 i 3 kg i to u krugu nešto većem od širine krošnje. Čujemo se krajem tjedna.
S zadovoljstvom lijepo vas pozdravljam, Zlatan
