Trešnja (Prunus avium L.) je drvo iz porodice Rosaceae.
Trešnju su poznavali ljudi još u brončano doba, oko 2000. prije nove ere.
Trešnja je drvo visine i preko 10 m koje samoniklo raste po listopadnim šumama, a u vrtovima i voćnjacima se uzgaja u velikom broju oblika kao cijenjeno i zdravo voće. Domovina trešnje je Mala Azija.
U 8. stoljeću prije nove ere trešnja je već kultivirana na području današnje Turske i Grčke. Danas je trešnja raširena po cijelom svijetu, u mnogobrojnim sortama i varijacijama.
100 grama trešanja sadrži svega 63 kcal pa se ovo voće može smatrati idealnim međuobrokom ili zamjenom za obrok kod osoba s povećanom tjelesnom težinom. U 100 g ploda ima oko 0,9 g proteina, 0,31 g masti, 14,21 g ugljikohidrata, 0,49 g minerala i 1,9 g vlakana. C vitamina ima 15 miligrama u 100 grama ploda, beta karotena 84 mikrograma, a tu su i vitamini B1, B2, B6, E vitamin itd. Od minerala najzastupljeniji su kalij (229 mg), kalcij (63 mg), fosfor (20 mg), magnezij (11 mg), natrij (2,7 mg), željezo (0,35 mg) itd. U trešnjama se nalaze polifenoli i flavonoidi koji jačaju imunološki sustav, sprječavaju upale, te preventivno djeluju protiv raka i tromboze. Posebno je značajan pigment antocijan koji trešnjama daje crvenu boju, a ima protuupalno, analgetičko i antioksidacijsko djelovanje. Zbog svog sastava osobito je pogodna za dijabetičare. Jedino je voće koje sadrži sol (NaCl) i kao takva je idealna za nadoknađivanje izgubljene tekućine ljeti.
