OPG Zlatan Kljaković Gašpić, a danas pod novim imenom OPG TREŠNJA započelo je sa radom 1988. godine u selu Majkovec pokraj Svete Helene u Svetom Ivanu Zelini. Tijekom godina okrupnjena je poljoprivredna površina od 3,2 hektara obradivog zemljišta. U blizini plantaže u stoljetnoj šumi na vlastitoj parceli površine 0,63 hektara, uz potok izgrađene su tri protočne akumulacije odakle se uzima zdrava voda za navodnjavanje plantaže trešanja i rasadnika voćnih sadnica. U zakupu ima i poljoprivredno zemljište površine od 0,5 ha na kojem proizvodi sadnice trešanja, marelica, višanja, šljiva, jabuka, krušaka i drugog voća.
OPG je nekad imao tri člana. Uz nositelja i oca obitelji Zlatana dipl.ing.agronomije, članovi su bili djeca, Luka bacc.agronomije, Maja magistra teologije i Ante zvan Toni agroturistički tehničar. U međuvremenu Maja se udala i više ne može biti član OPG-a. Toni šestu godinu živi u sjemeništu u Švicarskoj gdje studira teologiju i filozofiju. U poslu pomaže supruga i majka Željka. Danas OPG osim Nositelja ima i dva člana, Luku i pričuvnog člana Tonija. Po potrebi OPG koristi sezonsku radnu snagu u poljoprivredi. Na plantaži se nekada proizvodila jabuka.
Prije dvadest godina Zlatan je došao do zaključka da se od jabuka na površini od dva hektara neće moći živjeti kao do tada. Odlučio se na zamjenu jabuka sa dohodovnijom vrstom. Odlučio se za trešnje. 2004. godine posađen je prvi nasad površine pola hektara trešanja. Sadnja se nastavila 2008., 2010. i 2011. godine. U proteklom razdoblju iskrčio je dio sorti trešanja kojima nije bio zadovoljan te je obnovio još 0,75 hektara trešanja. Plantaža je opremljena suvremenom voćarskom opremom i mehanizacijom. Nasadi su zaštićeni protu gradnim mrežama a po potrebi navodnjavaju se sustavom kap po kap. Sustav se koristi i za fertirigaciju.
OPG proizvodi kvalitetnu stolnu trešnju i specijaliziralo se za proizvodnju sadnica koštičavih voćnih vrsta, naročito sadnica trešanja, marelica i šljiva na podlogama razne bujnosti za tla različite kvalitete i osobina. Sadnice trešanja proizvode na slabo bujnim podlogama Gisela 5, srednje bujnim podlogama Gisela 6 i Gisela 12, srednje bujnoj podlozi Colt i bujnoj podlozi Divlja trešnja (Prunus avium).
Sadnice trešanja cijepljene na ovim podlogama dobro podnose tla kisele i neutralne reakcije. Proizvode i sadnice trešanja na podlozi MaXMa 14 Delbard Brokforest i MaXMa 60. Podloge MaXMa dobro podnose tla slabo kisele, nutralne ali i alkalne reakcije. Podloga MaXMa 14 pripada u srednje bujne podloge a 10 do 15% je manje bujna od podloge Colt. Podloga MaXMa 60 pripada među bujne podloge ali je 15 do 20% manje bujna od Rašeljke (Prunus Mahaleb). Podlogu MaXMa 60 prema našem iskustvu smatramo najboljom podlogom za trešnja jer je pucanje plodova trešanja na toj podlozi minimalno ili ga uopće nema što ovisi o sorti koja je cijepljena na tu podlogu.
MaXMa 60 ima “velika usta”, ima vrlo snažan korijen koji ide u veliku širinu i dubinu, snažno deblo i robusnu krošnju pa se kod velikih kiša voda rasporedi po tijelu korijena, debla i voćke te je pritisak viška vode na plodove na voćki minimalan ili normalan te ne dolazi do pucanja plodova (cracking). Po narudžbi OPG može proizvesti sadnice trešanja i na drugim podlogama razne bujnosti cijepljene sa sortama po želji investitora. Uz sadnice trešanja i višanja OPG proizvodi i sadnice marelica i šljiva.
Podloge koje OPG pri tome koristi su Myrobalana 29C i Wavit na kojima nema pojave apopleksije marelice, tzv. kljenuti marelice ili narodski rečeno “srčanog udara marelice” kada se voćka naoko iz čistog mira osuši tijekom vegetacije. Marelice na tim podlogama su dugovječne, dobre i redovne rodnosti, a dobro podnose i teža i vlažnija tla. Podloga Myrobalana 29C je srednje bujna s vrlo snažnim korijenom. Sorte cijepljene na ovoj podlozi brzo ulaze u rod, u trećoj godini od sadnje. Podloga Wavit pripada slabo bujnim podlogama ali npr. u odnosu na slabo bujnu podlogu za trešnje Giselu 5 ima vrlo jak korijenov sustav. U rod ulazi u drugoj godini od sadnje, nekada i u godini sadnje da prvi plod.
Trešnje se mogu uzgajati u staklenicima ili plastenicima za vansezonsku ponudu. OPG vlada tom vrlo sofisticiranom tehnologijom. Trešnja se proizvodi i za industrijsku preradu u prerađivačkoj prehrambenoj industriji. Trešnja u alkoholu koristi se u proizvodnji kolača. Trešnja se koristi za proizvodnju đemova i marmelada, likera, rakija, vina od trešanja i piva od trešanja. Plodovi trešanja se i suše.
Postoje sorte trešanja koje su koriste za industrijsku proizvodnju u svrhu prerade. Tehnologija proizvodnje je nešto drugačija od tehnologije proizvodnje stolne trešnje. Ta proizvodnja je potpuno mehanizirana. Prema podacima iz Agroneta Agencije za plaćanja Hrvatska ima registrirano oko 1200 hektara pod nasadima trešanja. Međutim ovdje se radi velikim dijelom o ekstenzivnim pa i zapuštenim nasadima. U profesionalnoj proizvodnji je tek oko 200 do 300 hektara.
U Hrvatskoj nema dovoljno nasada trešanja u suvremenoj proizvodnji. Većina proizvođača ne vlada dobro suvremenim tehnologijama proizvodnje trešanja. Zato je Zlatan 2010. godine osnovao Udrugu proizvođača trešanja Grada Zagreba sa još šest kolega. Danas Udruga „ZG TREŠNJA“ broji 13 članova i vlada površinama od tridesetak hektara trešanja u suvremenoj tehnologiji uzgoja.
Članovi Udruge šire postojeće i sade nove nasade. Kroz Udrugu organizirana je stručna edukacija članova kroz praktične radionice u voćnjacima i učionicama, organiziraju se stručna putovanja u inozemstvo i Nacionalno znanstveno-stručno savjetovanje o trešnji Hrvatske sa međunarodnim karakterom. Izrada prepoznatljivog loga Udruge, izrada i dobava ambalaže za trešnje, organizacija plasmana trešnje kroz štandove na području Grada Zagreba obavlja se kroz Udrugu.
Udruga ZG TREŠNJA ima registriran brand. Tendencija je da Udruga jednog dana preraste u proizvođačku grupu te napokon u Zadrugu kao pravnu osobu. Udruga rad financira iz članarine i donacija članova te iz sredstava pomoći Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.
Znanje o uzgoju trešanja koje se uči i koristi u Udruzi je u rangu naprednih zemalja Svijeta. Baš u ničem ne zaostaju za najnaprednijim proizvođačima u Svijetu. Organizirani su, složni su i točno znaju što hoće. Dio proizvedenih trešanja prodaju na štandovima u Gradu Zagrebu, a dio prodaju malim i većim trgovcima diljem Zagreba i Hrvatske.
Izvoz pripremaju, stvaraju poslovne veze i poznanstva u inozemstvu, a krenuti će u izvoz kada zadovolje potrebe domaćeg tržišta. Trešnja se može uzgajati u svim regijama Hrvatske. Kao što imamo veliki potencijal za voćarsku proizvodnju općenito, tako veliki potencijal imamo i za proizvodnju trešanja. Važno je da podloga na kojoj je cijepljena bilo koja sorta trešnje odgovara faktoru kiselosti tla, pH faktoru, i još nekim osobinama tla. Znači da se podloga bira prema kvaliteti i osobinama određenog tla. Inače nema uspjeha. Pogrešan izbor podloge znači da će nasad u razdoblju do pet šest godina postupno nestati, odumrijeti će. Treba raditi stručno. Sve sorte su uspješne u svim našim klimama odnosno regijama. Logično bi bilo da područje Mediterana u sortimentu ima više zastupljene rane sorte do srednje kasne sorte trešanja, a kontinent da teži uzgoju srednje kasnih i kasnih sorti. Kod nas u Hrvatskoj nema logičnog ponašanja. Svi sade sve!
Suvremeni uzgoj i proizvodnja trešanja zahtijeva dobru opremljenost nasada, protu gradne mreže, protukišne folije, sustave za navodnjavanje, izvore kvalitetne vode za navodnjavanje, dobru dreniranost tla, voćarsku mehanizaciju, posebno lovca na mraz, stroja kojim se bori protiv niskih temperatura u nasadima trešanja u vrijeme cvatnje i kasnije kada je formiran plod, platforma za berbu trešanja itd.
Da bi uzgoj i intenzivna proizvodnja trešanja bila uspješna voćar mora biti dobro educiran. Mora imati znanje.
Krediti banaka, potpore naše države i EU fondovi dostupni su svim investitorima koji ispunjavaju postavljene uvjete. Razumijevanja i potpore ima za odlučne i uporne. Naši proizvođači trešanja nemaju nelojalnu konkurenciju osim u našim trgovcima uvoznicima koji uvoze trešnje iz Maroka, Tunisa, Turske, Italije, Španjolske itd. Uvoznici uvoznu trešnju većinom proglašavaju hrvatskom trešnjom, čak je znaju reklamirati i na TV postajama kao hrvatske trešnje.
Međutim uvezene trešnje obično samo zatruju tržište i stvore nepovjerenje kod domaćih kupaca jer su u pravilu brane prerano kako bi izdržale dugi put i što duže trajale do razdoblja prodaje. Poluzrele su i bez pravog okusa. To plate domaći proizvođači i mali trgovci jer prodaja trešanja naglo padne. Nadležne državne službe trebale bi ozbiljnije raditi svoj posao, pogotovo analizu kvalitete i zdrastvenog stanja plodova.
Perspektiva razvoja proizvodnje trešanja je velika, jednako kao i za sve druge vrste voća. Kako i koliko će se razviti ovisi o voćarima i poljoprivrednoj politici naše države.
Nositelj OPG TREŠNJA
Zlatan Kljaković Gašpić, dipl.ing.agr.