Trešnja je voće kojeg nema dovoljno u Hrvatskoj, a nema ga dovoljno ni u Europi. Osobno procjenjujem da stolnih trešanja nikad neće biti dovoljno za potrebe europskog potrošača. Uzgoj trešanja zahtijeva veliko znanje i iskustvo. Potreba sofisticiranog pristupa proizvodnji izazov je isključivo za hrabre i uporne voćare koji su spremni učiti. Svaki drugi pristup neće dati pozitivan rezultat.
Današnje tehnologije zahtijevaju punu tehnološku opremljenost nasada trešanja. Obavezna oprema nasada trešanja su sustavi za navodnjavanje, folije za zaštitu od kiše, mreže za zaštitu od tuče i na težim tlima sustavi za drenažu i odvodnju viška površinskih voda.
Najpogodnija tla za uzgoj trešanja su lakša tla, najbolje prirodno drenirana aluvijalna tla bez duljeg zadržavanja površinskih voda sa mogućnošću navodnjavanja. Hrvatska, zahvaljujući zemljopisnom položaju, kontinentalnoj i mediteranskoj klimi i kvalitetnim tlima, ima mogućnost proizvodnje u vanjskom uzgoju zrelih plodova trešanja u rasponu od početka svibnja pa sve do iza polovice kolovoza. To je razdoblje od gotovo četiri mjeseca berbe. Po procjeni Strategije izrađene od Hrvatske voćarske zajednice Hrvatska treba posaditi 2000 ha nasada u modernim tehnologijama. 500 ha je potrebno za zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta, a ostalih 1.500 ha za gladno europsko tržište. Razuman i isplativ urod treba se kretati od 15 do 18 tona ploda po hektaru, težine ploda iznad 9 g i promjera više od 25 mm. Preneseno u količine, na navedenim površinama možemo proizvoditi 7.500 tona za domaće tržište i 22.500 tona za izvoz, ukupno oko 30-36 tisuća tona trešanja prve klase godišnje.
U Hrvatskoj se 2010. g. veleprodajna cijena trešanja kretala između 16 i 18 kn ili 2,20-2,50 € po kilogramu. Maloprodajna cijena kretala se između 25 i 100 kn, uglavnom između 25 i 28 kn po kilogramu. Veleprodajna cijena proizvođača na EU tržištu kretala se između 3,50 i 5,50 €, a maloprodajna od 7-11 € po kilogramu trešanja. Prema navedenim cijenama ukupna vrijednost proizvedenih trešanja za domaće tržište iznosila bi između 120.000.000,00 i 135.000.000,00 kn, odnosno 16.500.000,00 do 18.500.000,o0 €. Na europskom tržištu proizvodnja trešanja vrijedila bi od 78.750.000,00 do 123.750.000,00 €. Sveukupna proizvodnja trešanja u Hrvatskoj vrijedila bi od 95.000.000,00 do 142.000.000,00 €.
Ulaganje u podizanje 1 hektara nasada trešanja sa punom opremom iznosi od 250.000,00 do 400.ooo,00 kn bez vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, izvora vode za navodnjavanje, voćarske mehanizacije i popratnih objekata. Ako uzmemo za prosječnu cijenu podizanja jednog hektara nasada trešanja iznos od 325.000,00 kn, onda bi ukupno ulaganje u ostvarenje ovog hrvatskog sna iznosilo 650 miliona kuna ili 89 miliona eura. Opremanje nasada je fiksan iznos po hektaru. Visina iznosa ulaganja ovisi o podlozi na kojoj je cijepljena sorta, o broju sadnica po hektaru, odnosno o razmacima sadnje. Uz proizvodnju trešanja u ovolikom obujmu p0trebne su hladnjače i specijalni strojevi za pothlađivanje i sortiranje sitnog voća. U ovu svrhu mogu poslužiti moderni rashladni kapaciteti koji su zadnjih godina izgrađeni ili će biti izgrađeni, a koji u to doba godine sada zjape prazni i neiskorišteni. Prije dvadeset, trideset godina hrvatski voćari su u ondašnjim hladnjačama pothlađivali višnje, jagode, kupine i maline, te proizvodili od istog voća smrznuti ROLEND za tržište i voće smrznuto u blokove za preradu u prehrambenoj industriji.
Za sadnju se preporučuju podloge: Colt, CAB 6 P, Sv. Lucia 64, Ma X Ma Delbar 14 Brokforest i Gisela 5. Sv. Lucia 64 i Ma X Ma 14 pogodne su za uzgoj na karbonatnim tlima gdje je pH faktor iznad 7, a ostale podloge na kiselijim tlima gdje je pH faktor ispod 7. Broj sadnica po hektaru kreće se od 300 do 5300 komada. Najintenzivniji uzgoj trešanja je na podlozi Gisela 5 i Ma X Ma 14. koje se sade na razne razmake, od 1,85 m x 4,00 m preko raznih kombinacija međurazmaka do 0,50 m x 3,80 m. Broj sadnica po jednom hektaru određuje uzgojni oblik i pomotehničke mjere. Veći broj sadnica po hektaru određuje intenzivniju proizvodnju i raniju punu rodnost, ali i kraće trajanje eksploatacije nasada trešanja.
Ako Hrvatska smogne snage da kroz Strategiju razvoja voćarstva, koju je izradila i predložila Hrvatska voćarska zajednica, ostvari desetak sličnih projekata sa drugim voćnim vrstama čija vrijednost i komparativna prednost uzgoja nije ništa manje vrijedna od projekta TREŠNJA HRVATSKI IZVOZNI BRAND, riješiti će trgovinski deficit hrane.
