Novi momenti u proizvodnji trešanja u Hrvatskoj – uzgoj trešanja u gustom sklopu

( sažetak )

U kontinentalnim predjelima Hrvatske sve češće se podižu nasadi trešanja na slabo bujnoj podlozi Gisela 5a. Podloga Gisela 5a traži lagana i humozna prirodno drenirana tla bez visokih podzemnih voda jer ne podnosi višak vode u tlu. O tome treba voditi računa kada se odabire tlo za novi nasad ili pri pripremi tla za sadnju. Teže propusna tla treba prije sadnje dobro drenirati bez obzira da li se radi o ravnoj ili nagnutoj poziciji.

U vegetaciji tijekom sušnih perioda ova podloga traži obavezno navodnjavanje inače ćemo dobiti kržljave beskorisne voćke. Trešnje na Giseli „vole“ hranjivima bogata humusan tla sa pH faktorom blizu neutralnom, a bolje podnose kisela nego lužnata tla.

Uzgojni oblici koji se preporučuju su popravljeno vreteno ili vreteno. Kod popravljenog vretena preporučuje se razmak sadnje 4×1,8 m, ili 1200 do 1350 sadnica na ha. Kod vretena preporučuje se razmak sadnje 3,8×1,4 m, ili 1700 do 1800 sadnica na ha. Može se saditi i vrlo intenzivne nasade sa razmakom sadnje 3,8X 0,7m sa do 3600 sadnica na ha, te 3,8×0,50 m sa 5250 sadnica na ha.

Pomotehničkim mjerama rezidbom u zeleno nakon berbe, savijanjem jednogodišnjih izboja, sukanjem-uvrtanjem jednogodišnjih izboja i rovašenjem iznad „živih“ i spavajućih pupova vršimo formiranje uzgojnog oblika, a zimskom rezidbim i obnovu rodnog granja. Savijanje grana tijekom cijele godine samo je popravak preskočenog ili zaboravljenog kod obavljanja pomotehničkih mjera tijekom vegetacije.

Zaštita trešanja od štetnika i bolesti je intenzivna i ne prestaje nakon berbe. Dovoljno je osam do deset zaštita tijekom jedne godine. Greška je prestanak zaštite i navodnjavanja nakon berbe trešanja.

Gnojidba kompleksnim NPK gnojivima sa mikroelementima obavlja se odmah nakon kraja vegetacije. Dušik je trešnji vrlo važno hranjivo i dodaje se u više navrata, kod početka vegetacije i pri kraju cvatnje. Tijekom vegetacije po potrebi treba obavljati folijarnu gnojidbu zajedno sa zaštitom, kao i gnojidbu kroz navodnjavanje-fertirigaciju.

Ključna je dobra organizacija berbe plodova, jer je tu ključ dobre zarade. Berba uz pomoć specijalne samohodne platforme povećava dnevni učinak i kvalitetu berbe trešanja. U berbi treba koristiti i kolica za berbu nižih dijelova voćke.  Sve što može u poljoprivredi obaviti stroj, sve što može obaviti tehnologija umjesto ljudske ruke treba imati i koristiti.

Investicija u hektar trešanja na podlozi Gisela 5a koja uključuje meliorativnu gnojidbu i pripremu tla za sadnju, eventualnu drenažu tla, sadnice, protugradne mreže, protu kišne plastične folije, armaturu i sustav za navodnjavanje košta više od 300.000,00 KN. Vrijednost zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, izvora navodnjavanja, ograde i drugih infrastrukturnih objekata nisu uračunati u ovaj iznos. Podizanje ovakvih nasada bez dobre pripreme i uređenja tla, bez pune opreme nasada, bez znanja, nema nikakvog stručnog i ekonomskog opravdanja. Odabrani sortiment trešanja treba ugovarati sa renomiranim rasadničarima dvije godine prije jer je na tržištu teško pronaći i kompletirati željeni sortiment u planiranoj godini sadnje.

Hrvatskoj nedostaje najmanje 500 ha nasada trešanja u kontinentalnim predjelima, te 700 ha u predjelima Mediterana da bi podmirili potrebe domaćeg tržišta i da bi mogli ostvariti značajan izvoz na tržište EU i Rusije. Trešnja je zanimljiv proizvod zbog dobre cijene i dokazanog manjka u ponudi na tržištu. Traži veliko znanje i iskustvo, dobru pripremu i uređenost tla, dobru opremljenost nasada, primjenu pune tehnologije. Pravi je izazov za voćare i hrabre i uporne početnike.

 

Iz izlaganja održanog na Međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara u Istri, Rovinj ožujak 2009. godine,

Zlatan Kljaković Gašpić, dipl.ing.

Comments are closed.